Write something about yourself. No need to be fancy, just an overview. No Archives Categories.

• Milan Mesari (1919) doktor je ekonomskih znanosti, redovni sve-uilini profesor u mir., vii eko-nomski savjetnik UN u mir., znan-stveni savjetnik emeritus. Bio je lan Komiteta za razvoj June Eu-rope pri Ekonomskoj komisiji UN-a (1954-1956). Ekonomski ie savjetnik vlade Etiopije i voditelj grupe meuna-rodnih strunjaka za izradu plana razvoja. Bio ie znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu, a 1968/1969.

Cvetnie bukvi russkogo alfavita dlya raspechatki. Gostujui je profesor na Sveuilitu Berkeley u Kalifor-niji. Radi kao ekonomski savjetnik i voditelj pro-jekata UN za planiranje razvoja u ri Lanki, Sierra Leoneu i Libiji. Objavio je oko 50 znanstvenih i strunih radova i 9 knjiga Uvjeti i metode razvoja nedovoljno razvije-nih zemalja (1965); Planiranje pri-vrednog razvoja (1967); Uvod u analizu tehnikog napretka (1970); Suvremena tehnika revolucija (1971); Civilizacija danas i sutra (dvije knjige) (2004); XXI stoljee -doba sudbonosnih izazova (2008). • M I L A N MESARI Socijalizam: utopija, zabluda ili realna alternativa kapitalizmu Urednik Damir Mikulii • Milan Mesari, 2010.

Sva prava pridrana / iuj rajtoj rezervitaj Nakladnik Sveuilina knjiara Lektura i korektura Slavica tefi Likovno rjeenje naslovnice Anelka Vidmar Tehniki urednik Stanislav Vidmar ISBN 978-953-7015-50-3 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 750952 Zagreb, sijeanj 2011. • Milan Mesari SOCIJALIZAM: UTOPIJA, ZABLUDA ILI REALNA ALTERNATIVA KAPITALIZMU sveuilina knjiara • SADRAJ P R E D G O V O R 7 I. SOCIJAL IST IKE IDEJE I POKRETI U PRVOJ POLOVICI 1 9.

M A R X I MARKSIZAM 27 III. RAZLIITA TUMAENJA MARKSIZMA: R O S A L U X E M B U R G, V.

P L E H A N O V, E. K A R L KAUTSKY 5 5 IV. LENJ IN IZAM: BOLJEVIKA VERZIJA MARKSIZMA 71 V. R U S K A SOCIJALISTIKA REVOLUCIJA 9 5 V I. STALJ IN IZAM TOTALITARNA I ETATISTIKA VARIJANTA SOCIJALIZMA (USPON I PAD S O V J E T S K O G S A V E Z A ) 1 1 5 V I I. E U R O P S K I SOCIJALISTIKI POKRETI I PARTIJE, 1 8 5 0 - 2 0 0 0 1 4 1 F R A N K F U R T S K A KOLA: KRITIKO I INOVATIVNO PROMILJANJE MARKSIZMA 1 7 5 IX.

SOCIJAL IST IKA REVOLUCIJA U K IN I: OD M A O C E - T U N G O V E 'PERMANENTNE REVOLUCIJE' DO 'TRINOG SOCIJALIZMA' D E N G X IAOPINGA 1 9 7 X. SOCIJAL IST IKA REVOLUCIJA I M O D E L TRINO-PLANSKOG I SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA U JUGOSLAVIJ I 2 2 9 XI. POSTINDUSTRIJSKI, NEOLIBERALNI, INFORMATIZIRANI I GLOBALIZIRANI KAPITALIZAM NOVI IZAZOV ZA SOCIJALISTIKU IDEOLOGIJU I POLITIKU 2 6 7 V I I I. S U V R E M E N I SVIJET I SOCIJALIZAM 3 0 5 XI I I. B T SOCIJALISTIKE IDEJE 3 2 9 X I V.

P O G L E D U B U D U N O S T 3 5 5 K A Z A L O 3 7 8 B I L J E K A O AUTORU 3 8 3 • PREDGOVOR Nakon ruenja Berlinskog zida 9. Studenog 1989.

Godine, potom ras-pada Sovjetskog Saveza i Varavskog pakta, te sloma istonoeu-ropskih 'komunistikih' zemalja, u poslovnim i politikim krugo-vima Zapada, a i u znatnom dijelu javnosti, prevladalo je uvjerenje da je na povijesnom ispitu pao ne samo sustav 'realnog socijalizma', t.j. Etatistika, totalitarna varijanta socijalizma, nego i ideologija socijalizma kao takva.

Propast zemalja 'realnog socijalizma' iskoritena je za kompromitiranje same ideje socijalizma, koja je proglaena neostvarivom, nefunkcional-nom, tetnom pa i opasnom iluzijom, nespojivom s demokracijom i civi-lizacijskim napretkom. Nastupilo je tada vrijeme pobjedonosnog kapita-lizma, i to u njegovoj najradikalnoj varijanti, neoliberalnog kapitalistikog modela, kojem je cilj bio neobuzdano maksimiranje profita, akumulacija kapitala i gomilanje bogatstva, bez obzira na moralne, drutvene i ekoloke posljedice. Kapitalizam je proglaen optimalnim i nezamjenjivim okvirom or-ganizacije ekonomije i drutva, najavljena je definitivnu pobjeda kapita-listikog modela, a time i 'kraj povijesti'. Taj je model, koji promovira vizi-ju svijeta u kojem vlada slobodno, nesputano globalno trite, kojem nije primarni cilj opedrutvena dobrobit ve neometano oploivanje kapitala, velian kao jedini uspjean temelj suvremene civilizacije, jedini mogu i konaan drutveno-ekonomski poredak, koji nema alternative. No ve nakon desetak godina, tijekom prvog desetljea 21. Stoljea, izbile su na povrinu na oigledan, a esto i dramatian nain, sustavne 'genetske' slabosti i proturjenosti ne samo neoliberalne varijante globali- • ziranog, neoliberalnog kapitalizma, ve kapitalistikog sustava kao takvog.